Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO-u) objavila je dvije nove studije.

Studija „Intelektualno vlasništvo u 2019. – pokazatelji za malo i srednje poduzetništvo“, koja se sadržajno nastavlja na studiju iz 2016. godine, ukazuje na to da najnovija istraživanja pokazuju da mala i srednja poduzeća (dalje: MSP) zapošljavaju dva od tri zaposlenika Europske unije (dalje: EU) te da stvaraju 57% dodane vrijednosti u EU-u. Vezano uz korištenje prava intelektualnog vlasništva u poslovanju, pokazalo se da MSP-ovi s registriranim pravima intelektualnog vlasništva imaju 21% više izgleda za naknadni rast te 10% više izgleda da postanu brzorastuća poduzeća.

Cilj ove studije bio je bolje razumjeti kako europski MSP-ovi percipiraju prava intelektualnog vlasništva i kako se njima koriste u svojem poslovanju te usporediti nove podatke s onima iz 2016. godine. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku poduzeća u svih 28 država članica EU-a. Izdvojit ćemo samo neke od ključnih nalaza studije; 58% MSP-ova smatra da pripada u skupinu inovativnih poduzeća, a većina inovacija odnosi se na razvoj novih proizvoda. Kao najznačajniji izvor informacija o intelektualnom vlasništvu potrebnih za razvoj poslovanja MSP-ovi navode Internet (55%), zatim slijede nacionalne gospodarske komore (23%) te odvjetnici i drugi pravni stručnjaci (22%). Boljim razumijevanjem svih prednosti koje za MSP-ove donosi korištenje intelektualnog vlasništva u poslovanju dolazi do intenziviranja korištenja ovih prava, a kao glavne razloge za takvu odluku MSP-ovi navode da su htjeli spriječiti kopiranje (59%), povećati pravnu sigurnost (58%) te poboljšati ugled i vrijednost poduzeća (36%). Kao ostale razloge navode poboljšavanje pregovaračkog stajališta, stjecanje prihoda od licenciranja, bolji izgledi za financiranje i dr.

S druge strane, čak je 38% ispitanika navelo da nisu zaštitili svoja prava intelektualnog vlasništva jer nisu imali odgovarajućih znanja o intelektualnom vlasništvu i prednostima koja ona donose u poslovanju. Također je utvrđeno da MSP-ovi često zaštitu prava intelektualnog vlasništva doživljavaju kao trošak, a ne kao ulaganje u razvoj poslovanja, a samo je 25% srednjih odnosno 20% malih i mikro poduzeća koja su zaštitila svoja prava intelektualnog vlasništva provelo i stručnu procjenu svoje nematerijalne imovine.

Kako prednosti korištenja prava intelektualnog vlasništva u poslovanju ocjenjuju ispitanici širom EU-a, pa tako i ispitanici iz Republike Hrvatske, možete vidjeti u navedenoj studiji koja je u cjelini dostupna na sljedećoj poveznici.

Druga objavljena studija „Intelektualno vlasništvo u 2019. – pokazatelji za mlade“ rezultat je istraživanja o stavovima mladih građana EU-a o intelektualnom vlasništvu. Prethodna studija temeljena na takvom istraživanju objavljena je također 2016. godine.

Za potrebe ove studije ponovno je provedeno istraživanje među mladima u dobi od 15 do 24 godine u 28 država članica EU-a. Novo je istraživanje pokazalo da su mnogi rezultati slični onima iz 2016. godine, no neki pokazatelji ipak daju nadu da među mladima jača svijest o važnosti poštovanja autorskih i srodnih prava. Naime, za 4% smanjio se broj mladih u EU koji su s namjerom pristupali nezakonitim internetskim izvorima za pristup digitalnim sadržajima poput glazbe, filmova i serija. No tome je svakako doprinio i rast broja pretplatničkih servisa za korištenje navedenih sadržaja (legalna ponuda). Mladi postaju i sve više svjesni toga da svoje računalo, a nekad i svoje osobne podatke, izlažu i određenim rizicima kada pristupaju stranicama koje nezakonito nude filmove, serije ili glazbu. Iz studije proizlazi da je 51% ispitanika izjavilo da nije koristilo autorske sadržaje sa nezakonitih internetskih izvora u proteklih 12 mjeseci.

No s druge strane, blago je porastao broj mladih ispitanika iz EU-a (sa 12% na 13 %) koji su izjavili da su namjerno kupili putem Interneta krivotvoreni proizvod (proizvod kojim se povrjeđuje pravo industrijskoga vlasništva) u proteklih 12 mjeseci.

Ohrabruje činjenica da Hrvatska bilježi najveći pad u postotku broja namjernih kupovina krivotvorina putem Interneta u ovoj dobnoj skupini od svih zemalja EU-a (minus 6%, prema podacima na str. 6. studije) te pad u broju namjernih pristupanja nezakonitim stranicama koje nude autorske sadržaje (minus 5%, prema podacima na str. 4. studije), u usporedbi s rezultatima iz prethodnog istraživanja EUIPO-a. Ipak, prema podacima izloženim na stranici 28. studije, kao i nekim drugim pokazateljima za Hrvatsku, može se zaključiti da je i nadalje potrebno ulagati napore u educiranje djece i mladih u Hrvatskoj o važnosti zaštite i poštovanja prava intelektualnog vlasništva.

Studija je u cjelini dostupna putem sljedeće poveznice.

Vijest je preuzeta s web stranice stop-krivotvorinama-i-piratstvu.hr.