Dana 30. ožujka u Auli Sveučilišta u Zagrebu, održan je prvi u nizu okruglih stolova o intelektualnom vlasništvu. Tema prvog okruglog stola bila je “Kreativne industrije na internetu”, a o stanju u kreativnoj industriji u Hrvatskoj, pogotovo nakon donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, raspravljali su ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, Dražen Klarić (predstavnik HUP-a i Udruge novinskih izdavača), Valentina Weisner (predstavnica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava), Goran Navojec (predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava), Nikša Bratoš (predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava), Maja Vidmar Klarić (predstavnica Hrvatske diskografske udruge i ZAPRAF-a), Branimir Mihaljević, predstavnik Hrvatskog društva skladatelja i profesorica na Pravnom fakultetu i predstavnica Sveučilišta u Zagrebu Romana Matanovac Vučković.
Najveće zanimanje izazvala je diskusija o glazbenoj industriji.
“Streaming je transformirao glazbu i sigurno je glazba u tom smislu otišla najdalje i jedna je od najuspješnijih grana. Prošli tjedan je svjetska diskografska organizacija objavila Global Music Report u kojem se navodi da su u 2022. prihodi od digitalnih glazbenih servisa porasli za 9% u odnosu na 2021. godinu. Prvenstveno razlog tome je povećanje broja pretplatnika, tako smo prošle godine imali 589 milijuna pretplatnika u svijetu, dok ih je 2013. bilo samo 13,4 milijuna“, izjavila je Maja Vidmar Klarić u ime HDU-a i ZAPRAF-a, otkrivši podatke za Hrvatsku, “kada govorimo o Hrvatskoj, brojke su puno manje, no i kod nas se taj dio razvija te prihodi rastu. U odnosu na 2021. bilježimo porast prihoda od čak 43,2%. Prvi smo digitalni servis dobili 2013. godine, a zatim smo imali period od sedam godina gdje je Deezer bio jedini servis. Tek su 2020. došli Spotify, Apple Music i Tidal, kao i Youtube Music.
Maja Vidmar Klarić
Što se tiče same transformacije glazbe, korisnici glazbe žele imati više izbora nego ikada prije te pristupiti glazbi u bilo koje doba. Kao diskografska smo industrija uložili znatne napore kako bismo korisnicima to i omogućili. To nije nešto što se tiče samo Hrvatske, to je trend i u svijetu. Ono što je ostalo isto u analognom i digitalnom dobu je namjera diskografa, odnosno glazbenih izdavača da prepozna potencijal u kreativcima i umjetnicima i iskoristi ga u punom kreativnom i komercijalnom opsegu. Sinergijom između autora, izvođača i diskografa uspješno se prilagođavamo digitalnom tržištu i inovacijama u tom području.“
Hrvatska glazba je dostupna na velikoj većini od ukupno 200 digitalnih servisa koliko ih postoji u svijetu, a kako bi to bilo danas moguće, istaknula je Maja Vidmar Klarić, diskografi su proces digitalizacije počeli davno. Još 1997. godine počeli su s ulaganjem znatnih financijskih sredstava kako bi se digitaliziralo 185 tisuća snimaka hrvatske diskografije, da bi zatim 2013. godine sva ta digitalna diskografija bila dostupna na streaming servisima.
Aula Sveučilišta u Zagrebu
“Mislim da napredujemo i da se digitalno tržište razvija. Moramo biti svjesni da nažalost ne mogu svi autori i izvođači biti zadovoljni. Istraživanje agencije Luminate vezano za Spotify pokazalo je da postoji 67,1 milijuna snimaka s deset ili manje streamova te dodatno 38 milijuna snimaka s nula streamova. Nažalost, ti autori i izvođači neće dobiti prihode jer su konzumenti oni koji biraju što će streamati, kao što su u analogno doba birali što žele kupiti“, kazala je Maja Vidmar Klarić, dodavši kako diskografi nisu u sukobu s izvođačima već da su im partneri.
Raspravom o kreativnim industrijama na internetu Sveučilište u Zagrebu započelo je realizaciju niza okruglih stolova u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prepoznavanja intelektualnog vlasništva.
Cijeli panel možete pogledati na stranicama Sveučilišta u Zagrebu na Facebooku.
Autor fotografija: Zvonimir Ferina