{"id":6381,"date":"2024-09-11T07:00:05","date_gmt":"2024-09-11T07:00:05","guid":{"rendered":"https:\/\/zapraf.hr\/hr\/?p=6381"},"modified":"2024-09-12T13:56:43","modified_gmt":"2024-09-12T13:56:43","slug":"glazba-u-eu-globalna-prilika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zapraf.hr\/hr\/glazba-u-eu-globalna-prilika\/","title":{"rendered":"GLAZBA U EU: GLOBALNA PRILIKA"},"content":{"rendered":"

~ Izvje\u0161taj Svjetske diskografske federacije (IFPI) razmatra klju\u010dne parametre za sagledavanje situacije na europskom glazbenom tr\u017ei\u0161tu~<\/em><\/strong><\/span>
\n~ Kreatori politike imaju priliku oja\u010dati budu\u0107nost europske glazbe usred rastu\u0107e globalne konkurencije ~<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Europska unija<\/strong>\u00a0je veliko glazbeno tr\u017ei\u0161te, no ne dr\u017ei korak s rastom ostalih svjetskih tr\u017ei\u0161ta, stoji u izvje\u0161taju\u00a0Svjetske diskografske federacije (IFPI)<\/strong> posve\u0107enom europskom glazbenom tr\u017ei\u0161tu. U njemu se isti\u010de da postoji veliki prostor za daljnji rast vidljivosti glazbe europskih umjetnika, njihovih umjetni\u010dkih i poslovnih potencijala, ali je za ostvarivanje tih potencijala – suo\u010denih s velikim napretkom drugih regija na globalnom glazbenom tr\u017ei\u0161tu – potrebno kontinuirano ostvarivati podr\u0161ku institucija. Ta podr\u0161ka, navodi se, dobrim dijelom odnosi se i na kontrolu razvoja alata umjetne inteligencije.<\/span><\/p>\n

Radi se o izvje\u0161taju “Glazba u EU: globalna prilika<\/em><\/strong>“<\/strong>, prvom takve vrste kojeg je u utorak, 10. rujna publicirala organizacija koja okuplja proizvo\u0111a\u010de fonograma diljem svijeta. Izvje\u0161taj se pojavio u vremenu najkonkurentnijeg globalnog glazbenog tr\u017ei\u0161ta do sada, dobu kada interes za glazbom raste u mnogim manjim ili srednje razvijenim regionalnim tr\u017ei\u0161tima do sada.<\/span><\/p>\n

Izvje\u0161taj koji se bavi tr\u017ei\u0161tem snimljene glazbe na podru\u010dju Europske unije – ali zahva\u0107a i kompletan ekosustav glazbene industrije – istra\u017euje na\u010dine putem kojih rad i ulaganje diskografskih ku\u0107a poma\u017ee poticanju uspjeha europske glazbe i umjetnika, kako na doma\u0107em (europskom) terenu, tako i u okviru globalnih glazbenih kretanja.<\/span><\/p>\n

Istovremeno, izvje\u0161taj “Glazba u EU<\/em>” pru\u017ea uvid u izazove i prilike za odr\u017eavanje i ja\u010danje polo\u017eaja EU-a u okviru globalnog ekosustava glazbene industrije. Naslanjaju\u0107i se na podatke koji govore o izrazitom rastu i razvoju drugih regije diljem svijeta, izvje\u0161taj nagla\u0161ava kako kreatori javnih politika EU-a mogu pomo\u0107i u osiguravanju pozitivne budu\u0107nosti za glazbu u – navodi se – klju\u010dnom trenutku za glazbu u Europi.<\/span><\/p>\n

U tom smislu, izvje\u0161taj “Glazba u EU: globalna prilika<\/em><\/strong>“, nagla\u0161ava:<\/span><\/p>\n

1. EU je u globalnim razmjerima va\u017eno mjesto za glazbu, ali ima prostora za daljnji rast<\/strong><\/span><\/p>\n

Godi\u0161nji prihodi od snimljene glazbe u 2023. godini u EU iznosili su 5,2 milijarde eura \u2013 \u0161to je vi\u0161e negoli u Japanu (2,5 milijardi eura), Ujedinjenom Kraljevstvu (1,7 milijardi eura) i Kini (1,3 milijarde eura).<\/span><\/p>\n

Prilagode li se podaci kretanjima inflacije, dolazimo do toga da su zabilje\u017eeni prihodi od glazbe u EU-u 2023. iznosili svega 61% prihoda iz 2001. godine, razdoblja koje je donijelo vrhunac prihoda industrije snimljene glazbe do sada.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

2. Ulaganja diskografskih ku\u0107a imaju pozitivan u\u010dinak na druge dijelove glazbenog ekosustava i ukupna kretanja u cijeloj europskoj glazbenoj industriji \u010dime doprinosi ukupnom BDP-u Europske unije<\/strong><\/span><\/p>\n

Ilustracije radi, svaki euro koji izravno generiraju ili u poslovanje ulo\u017ee diskografske ku\u0107e, dovodi do dodatnih 1,80 eura doprinosa BDP-u drugim dijelovima lanca vrijednosti glazbenog sektora.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

3. Doma\u0107i umjetnici su relativno uspje\u0161niji u Europi, me\u0111utim EU riskira zaostajanje na najkonkurentnijem globalnom tr\u017ei\u0161tu ikada<\/strong><\/span><\/p>\n

Na 22 tr\u017ei\u0161ta EU-a na kojima IFPI prikuplja godi\u0161nje podatke s lista popularnosti, prosje\u010dno je 60% od singlova koji su dospjeli u Top 10 pripadalo pjesmama doma\u0107ih izvo\u0111a\u010da – u usporedbi sa samo 47% na tr\u017ei\u0161tima izvan EU-a.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Me\u0111utim, izvo\u0111a\u010di iz Sjedinjenih Dr\u017eava predvode globalni Top 10 tr\u017ei\u0161ta singlova odnosno imaju najbolji izvoz vlastite glazbe, a latinoameri\u010dki i umjetnici iz Srednje Amerike tako\u0111er ostvaruju dobre rezultate.<\/span><\/p>\n

IFPI u ovom izvje\u0161taju tako\u0111er isti\u010de kako institucije EU-a mogu podr\u017eati uspjeh glazbenog sektora i raditi na razvoju odgovornih i eti\u010dkih alata umjetne inteligencije i to na na\u010din da se:<\/span><\/p>\n