Poštovani,

2023. godina donijela je nastavak kontinuiranog rasta interesa za glazbu i pojavu novih tehnologija koje i dalje mijenjaju kreativnu industriju. Nedavna istraživanja pokazuju kako se glazba sluša i konzumira više nego ikada prije, ističući njezino pozitivno djelovanje na mentalno zdravlje i dobrobit te brojne mogućnosti daljnjeg razvoja glazbene industrije te promoviranja izvođača u njihovom kreativnom stvaralaštvu.

Pojava sustava umjetne inteligencije u fokusu je rasprave između dionika glazbene industrije i kreativaca te zakonodavaca, ističući potrebu stvaranja jasnog zakonodavnog okvira prilikom upotrebe umjetne inteligencije. U idućoj godini očekuje se donošenje Direktive Europske unije o umjetnoj inteligenciji koja bi propisala pravila za rad i djelovanje AI sustava.

U Hrvatskoj smo zabilježili rekordnu godinu po pitanju prikupljenih naknada od iskorištavanja fonograma, što pokazuje visoku razinu zaštite prava proizvođača fonograma, ne samo po pitanju financijskih rezultata već i popratnih aktivnosti. Isto tako, nastavili smo s aktivnostima vezanim uz provedbu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

U nastavku Vam dostavljamo samo neke od najvažnijih aktivnosti u prošloj godini.

Zahvaljujemo Vam na stalnoj podršci i povjerenju i u 2023. godini.

Srdačan pozdrav i sve najbolje u novoj, 2024. godini.

Maja Vidmar Klarić
direktorica ZAPRAF-a

Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF već su početkom 2022. godine podnijeli Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, zakonodavac je naložio da se revidiraju i usklade s odredbama novog Zakona svi stari ugovori za što je ostavio rok od svega 3 godine u kojem da se to i želi učiniti je jednostavno nemoguće budući da se ovdje radi o potrebi revidiranja preko 180 000 snimaka. Ova odredba izazvala je brojne kritike domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji ističu da se radi o zabranjenoj retroaktivnoj primjeni Zakona kojom se neovlašteno zadire u već stečena prava.

Svoju zabrinutost prema Ministarstvu kulture i medija, a zbog nedorečenih pravila i nejasne situacije u više je navrata iskazala i Svjetska diskografska organizacija (IFPI) uz podršku najvećih svjetskih izdavačkih kuća – Universal Music Group, Warner Music Group i Sony Music. Ustavni sud u 2023. godini je zaprimio i dodatna pravna mišljenja domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka koji u svojim zaključcima jasno ističu ne samo nedorečenost ovog Zakona nego i štetu koju on može prouzročiti, a uzimajući u obzir potencijalne brojne sudske sporove koji će sami po sebi izravno nanijeti štetu i hrvatskom pravosudnom sustavu koji je već dovoljno zatrpan predmetima koji se rješavaju godinama, a sve samo zbog nepoštivanja smjernica Europske direktive i prava slobode izbora

Polazeći od činjenice da su proizvođači fonograma u Republici Hrvatskoj okupljeni u Hrvatskoj diskografskoj udruzi kao strukovnoj organizaciji koja se bavi unapređenjem i razvojem prava proizvođača fonograma te glazbene industrije uopće, a s obzirom na probleme koji se pojavljuju vezano uz primjenu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Hrvatska diskografska udruga ujedinjena je u stavovima te je u ožujku 2023. godine donijela Apel o zaštiti digitalnog tržišta hrvatske glazbe kojim su zamoljene sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji da djeluju u skladu s Ustavom i pravom Europske unije, prihvaćajući brojna pravna mišljenja međunarodnih i domaćih pravnih stručnjaka, u skladu sa svojim ovlastima zaštite u Apelu navedena temeljna prava

Dana 30. ožujka 2023., u Auli Sveučilišta u Zagrebu je održan okrugli stol o intelektualnom vlasništvu na kojem su sudjelovali i predstavnici glazbenih izdavača, a najveće zanimanje izazvala je diskusija o glazbenoj industriji. Tom prilikom, Maja Vidmar Klarić je izjavila kako je hrvatska glazba dostupna na većini digitalnih servisa, a kako bi to bilo danas moguće, diskografi su proces digitalizacije počeli davno, još 1997. godine, a sve kako bi 2013. godine, kada je prvi digitalni servis stigao u Hrvatsku, sva hrvatska diskografija bila dostupna na streaming servisima.

U lipnju 2023. godine, slijedom novih pravila iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a koja se odnose na reguliranje odnosa između izvođača i diskografa, Hrvatska diskografska udruga uputila je javni poziv svim onim izvođačima koji su u bilo kojem razdoblju sudjelovali u stvaranju bilo koje snimljene pjesme domaćeg repertoara da se obrate Hrvatskoj diskografskoj udruzi ili diskografskim kućama s kojima su surađivali, ako suprotno informacijama kojima HDU raspolaže, smatraju da neko od njihovih izvođačkih prava nije riješeno, ostvareno ili regulirano i da nisu primili naknadu.

Dana 10. studenoga 2023. je na okruglom stolu u Zagrebu održana rasprava o opasnostima za glazbenu industriju, ali i pravni sustav Republike Hrvatske koje donose pojedine odredbe novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. O njima su govorile istaknute pravne stručnjakinje: dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, bivša saborska zastupnica i odvjetnica, dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Marković, Grbavac i Gliha i stručnjakinja za ustavno pravo te Valentina Šokec, odvjetnica iz odvjetničkog ureda Korper i partneri te stručnjakinja za autorsko pravo. Pozornost je skrenuta prije svega na odredbu koja se odnosi na obvezu koja je nametnuta diskografima da do 21. listopada 2024. godine ponovno sklapaju ugovore s izvođačima za korištenje starih snimaka na internetu. Ako tako ne postupe, smatrat će se da prava izvođača na njih nikada nisu prenesena iako se godinama izvršavaju te će ista krenuti ostvarivati umjesto samih izvođača kolektivna organizacija – HUZIP, koja nikada nije sudjelovala u nastanku snimke niti ulaganjima ni rizicima, a pripasti će joj pravo da za sebe zadržava trošak na ime prava izvođača. Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt dodala je: “Zakoni se donose kako bi regulirali odnose u društvu i poboljšali kvalitetu života. Zakoni moraju biti u skladu s Ustavom. Ja u svom dugogodišnjem saborskom mandatu nisam vidjela ovako eksplicitno navedenu jednu nevladinu i neprofitnu organizaciju kojoj je zakonodavac dao pravo monopola da ocjenjuje valjanost ugovora između izvođača i diskografa, a istovremeno preko nje idu i sve isplate izvođačima u slučaju da se ti ugovori proglase nevažećima. Pogodovanje isključivo jednoj udruzi, u ovom slučaju Hrvatskoj udruzi za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) je presedan kakav nemate u Europskoj praksi. Brzo će proći i ova treća godina prilagodbe i biti će jako zanimljivo vidjeti koliko je zakonodavac omogućio prihoda jedinoj udruzi kojoj je dao financijski monopol i neograničenu mogućnost za bogaćenje. Neki saborski zastupnici postavili su pitanja vezano za primjenu zakona, međutim konkretan odgovor ministarstva je izostao. Politika je preozbiljna stvar da bi bila prepuštena političarima.” Odvjetnica Sandra Marković kao stručnjakinja iz ustavnog prava istaknula je “da su ove odredbe Zakona retroaktivne jer Ustav izričito izražava načelo zabrane retroaktivnosti Zakona te da u ovom slučaju ne postoje razlozi koji bi opravdavali retroaktivnost, pogotovo uzimajući u obzir da se radi o privatnim odnosima, a ne javnom interesu. Također, u ostalim članicama Europske unije ne postoji ni približno sličan primjer ovakve zakonske regulative.” Zaključno, Ministarstvo kulture i medija na čelu s ministricom Ninom Obuljen Koržinek do danas nije odgovorilo na primjedbe i pitanja koja se odnose na procjenu učinaka ovog Zakona i njegovu provedbu u praksi kada protekne trogodišnji rok, što ostavlja dojam da se u ovom slučaju radi osobnih interesa manipuliralo Zakonom tako da se sredstva koja pripadaju izvođačima preusmjeravaju na neprofitnu organizaciju.

U prosincu 2023. godine na HRT-u je emitiran prilog o novom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, s naglaskom na probleme koje pojedine odredbe Zakona mogu proizvesti za glazbenu industriju, ali i cjelokupan pravni sustav Republike Hrvatske. Slikovito i vrlo razumljivo to je opisao jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika g. Drago Diklić, a njegov pisani osvrt na pojedine odredbe novog Zakona prenosimo u cijelosti:

“Tko je tu lud?

Zar našoj vladi nije jasno da takav zakon vodi u čistu pljačku diskografa, koji su u svoja izdanja, kroz kreaciju, marketing, produkciju i honorare izvođačima, ulagali vlastita sredstva. Što je HUZIP, ili bilo tko drugi, uložio u postojeće snimke, produkciju i izdanja? Ništa!!! Kakva je to idiotarija s novim ugovorima za izdanja iz davnih vremena! Pa, diskografi imaju ugovore s izvođačima, bez njih ne bi niti mogli izdati nosače zvuka, ili slike. A, izvođači su dobili svoje honorare u fiksnom, jednokratnom iznosu, ili u postotku od prodaje, već prema davno uzajamno prihvaćenim uvjetima i sklopljenim ugovorima. Pa zar nije suludo predlagati da se s izvođačima i glazbenicima, kojih na mnogim snimkama ima i po pedesetak, a i više, sklapaju novi ugovori. I to, za godine unatrag. Za preko 180.000, samo domaćih, izdanja. A, što je sa stranim diskografima čija su se izdanja kroz više od 80 godina prodavala na našem prostoru. Kome s normalnim koeficijentom inteligencije takvo što uopće može pasti na pamet. Tko, i za koga, od takve bezobrazno smišljene pljačke i presedana u diskografskoj industriji, želi pobrati nezaslužena materijalna sredstva? Da li će se na tim, već postojećim, izdanjima morati upisati HUZIP, ili netko drugi, što po zakonu mora i biti, kao novi izdavač? Ma, dajte, najte!!! Pa, zar je ovom našem društvu i vlasti potrebna još jedna afera, koja će, neminovno, završiti pred međunarodnim arbitražama i sudovima. Sve skupa je za ne vjerovati. I zaista! Tko je tu lud?“

Za detaljnije informacije pozivamo vas da posjetite stranicu Hrvatske diskografske udruge.

Dana 14. ožujka 2023. u Zagrebu je, u organizaciji hrvatske kolektivne organizacije proizvođača fonograma –ZAPRAF i Svjetske diskografske organizacije (IFPI), održana regionalna konferencija organizacija glazbenih izdavača – proizvođača fonograma. Na njoj su se okupili predstavnici diskografske industrije zemalja iz regije – Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Albanije, ali i predstavnici Svjetske diskografske organizacije kao i najvećih diskografskih kuća – Universala, Sony Musica, Warnera i Beggarsa.

Cilj i svrha regionalnih konferencija ogleda se u međusobnoj razmjeni informacija i znanja iz sustava kolektivne zaštite proizvođača fonograma te dobra praksa i suradnje između zemalja regije.

“Kada govorimo o glazbenom licenciranju, Hrvatska radi jako dobar posao u regiji. Jako je ambiciozna i ima planove povećati glazbeno licenciranje i zaraditi više za nositelje prava i ljude koji stvaraju glazbu“, izjavio je predstavnik IFPI-ja Charlie Cooksey.

Stručna služba Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) u lipnju je završila obradu podataka o korištenju fonograma u protekloj 2022. godini. Sukladno tome, izvršen je postupak isplate konačnih godišnjih obračuna za sve nositelje prava.

Po uobičajenom modelu, raspodjela naknada se kao i prethodnih godina temeljila na kriteriju stvarnog korištenja snimke, odnosno u raspodjelu naknada ušle su sve snimke koje su se koristile i koje su prijavljene kao emitirane od strane korisnika predmeta zaštite.

U raspodjelu naknada nositeljima prava u 2023. godini išlo je gotovo 3 milijuna kuna (skoro 400 000 eura) više nego u prošloj reparticijskoj godini.

U prošloj godini, proizvođači fonograma su prijavili ukupno 978 singlova i 337 albuma. ZAPRAF trenutno štiti preko 14,8 milijuna prijavljenih inozemnih fonograma i preko 185 000 domaćih fonograma. Također, u 2022. godini korišteno je ukupno 299 667 pojedinačnih snimaka s preko 17 366 864 zabilježenih emitiranja.

“U prošloj repatricijskoj godini ZAPRAF je ostvario najbolje financijske rezultate od dobivanja licence za prikupljanje naknade od kolektivnih prava proizvođača fonograma“, izjavila je direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić.

“ZAPRAF je dobio i novo, dopunjeno Rješenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava proizvođača fonograma u Republici Hrvatskoj, a koje je posljedica donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i dobivanja novih prava koja se kolektivno ostvaruju za proizvođače fonograma. Slijedom toga, ažurirana je i punomoć ZAPRAF-a koja je dana na potpisivanje našim nositeljima prava.

Uz navedeno, glavnina naših aktivnosti i dalje se odnosila na organiziranje raznih stručnih skupova i radionica glede praktične primjene pojedinih odredbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a koje su sporne za cjelokupnu glazbenu industriju i daljnja ulaganja u glazbu.

Podržavali smo i brojne aktivnosti Hrvatske diskografske udruge, ali i svih naših članova koji nam daju svesrdnu podršku u našim nastojanjima da uvijek idemo korak dalje u prikupljanju naknada i zaštiti prava proizvođača fonograma“, zaključila je Maja Vidmar Klarić.

S novim Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima u naš pravni sustav uvedena su neka nova prava za proizvođače fonograma koja se ostvaruju isključivo putem organizacije za kolektivno ostvarivanje prava – ZAPRAF, dok je za neka, od prije postojeća prava, izmijenjena terminologija i nazivlje.

ZAPRAF je od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo dobio dopunjeno rješenje odnosno licencu za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava proizvođača fonograma.

Slijedom navedenog, objavljen je novi obrazac za davanje punomoći ZAPRAF-u, koja se nalazi na ovoj poveznici: https://zapraf.hr/hr/obrazac-za-punomoc/.

Dana 14. i 15. studenoga 2023. u Madridu je održana IFPI konferencija kolektivnih organizacija proizvođača fonograma, na kojima su sudjelovali i predstavnici Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF).

Prvi dan konferencije obuhvaćao je radionice na teme “Licenciranje glazbe” i “Sustavi baza podataka”, dok je drugi dan bio posvećen pregledu konačnih financijskih rezultata na tržištu glazbe.

Što se tiče financijskih rezultata na tržištu glazbe u 2022. godini, u protekloj godini prikupljeno je ukupno 2,366 milijuna eura od iskorištavanja prava proizvođača fonograma, što je rast od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Najviše naknada prikupljeno je od prava javnog izvođenja (752 milijuna eura).

Ukupna distribucija naknada nositeljima prava iznosila je 993 milijuna eura, bilježeći pad od 1,3% u odnosu na prethodnu godinu, a najviše naknada isplaćeno je od prava emitiranja (583,4 milijuna eura). Radio je ostao ključnim izvorom prihoda za kolektivne organizacije, s napomenom da korisnici plaćaju male naknade u usporedbi s prihodima.

Prema projekcijama od strane kolektivnih organizacija, podaci ukazuju na predviđeni rast od 10,3% naknada od prava javnog izvođenja u 2023. godini.

Održano je i više prezentacija, među kojima ističemo njih tri na temu “Suradnja diskografa i izvođača u kolektivnom ostvarivanju prava”, “Kako i kada koristiti ACR za poboljšanje distribucije naknada od javnog izvođenja” i “AI i kolektivne organizacije”.

U sklopu prezentacije “Suradnja diskografa i izvođača u kolektivnom ostvarivanju prava”, predstavnici organizacija AGEDI (organizacija za kolektivno ostvarivanje prava za proizvođače fonograma) i AIE (organizacija za kolektivno ostvarivanje prava za izvođače) predstavili su sudionicima razvoj suradnje između diskografa i izvođača u procesu prikupljanja naknada od kolektivnih prava, istaknuvši sve pozitivne aspekte, izazove i rješenja koja su prošli tijekom svoje suradnje.

Tema prezentacije “Kako i kada koristiti ACR za poboljšanje distribucije naknada od javnog izvođenja” bila je razmjena iskustva u vezi s primjenom ACR sustava kako bi poboljšalo relevantnih podataka za prikupljanje naknada s osnove prava javnog izvođenja. Tijekom prezentacije “AI i kolektivne organizacije”, IFPI je dao naputke kolektivnim organizacijama kako postupati sa snimkama napravljenima uz pomoć umjetne inteligencije te kako prilagoditi interne propise u postupku i pravodobno reagirati.

Za detaljnije informacije o aktivnostima tijekom prošle godine, pozivamo naše članove i proizvođače fonograma da posjete internetsku stranicu ZAPRAF-a.