Vezano uz mapiranje glazbene industrije u Hrvatskoj i izradu razvoja njezine strategije, upravo se provodi i drugi krug ankete započet prije 6 mjeseci, kada ju je zasad ispunilo oko 500 osoba, no svega 100 ispitanika odgovorilo je na sva pitanja. Cilj je dobiti što više kvalitetnih odgovora svih sudionika ove industrijske grane (od samih glazbenika, preko koncertnih promotora, publishera, diskografa do tehničara, producenata, tonaca, amatera vezanih uz glazbu…).
Za izradu kvalitetne analize na kojoj možemo temeljiti daljnji rad na izradi strategije razvoja hrvatske glazbene industrije, nužno je dobiti što više odgovora pa vas molim da se i sami osobno uključite u anketu ali i da ju proslijedite ostalim dionicima skupina koje predstavljate odnosno svojem članstvu.
Anketa je u potpunosti anonimna, provodi se u suradnji s inozemnom tvrtkom Candole partners, a svi odgovori koristit će se jedino u zbirno obrađenom obliku.
Do ankete se dolazi preko ovog linka https://www.surveymonkey.com/r/D7K9K56
Neke činjenice iz dosad prikupljenih i obrađenih odgovora:
Za glazbenike u Hrvatskoj, najvažnije mjesto susreta s fanovima su koncerti, koji ujedno doprinose 55-65% njihovih glazbeničkih prihoda. Prema odgovorima glazbenika u prvom krugu ankete provedenom u studenom i prosincu 2015., profesionalni glazbenik mora osigurati najmanje 48 koncerata godišnje da bi od svojeg kreativnog rada mogao živjeti. Slažete li se s tom procjenom? Kako stvari vide koncertni promotori? Mogu li oni živjeti od svojeg posla?
Biti glazbenik je kreativan posao. Glazbenici nemaju jednog poslodavca, ali imaju mnogo suradnika, koncertne promotore, društva za kolektivno ostvarivanje prava, izdavačke kuće, publishere, ton majstore, producente…
Glazbenici u prosjeku vježbaju 700 sati godišnje, to se jednako odnosi na one koji žive od glazbe (svirajući i radeći druge poslove vezane uz glazbu) kao i na one koji ne mogu živjeti samo od glazbe pa rade i neke sasvim druge poslove. Važno je da i političari i javnost shvate da glazbenici rade i žive poput jako zauzetih malih poduzetnika, koordinirajući mnoge stvari na nesigurnoj stazi stvaranja bolje glazbe i opstanka na tržištu, osiguravajući tako radna mjesta za mnoge druge koji su uz njih vezani.
Izgleda da se u Hrvatskoj snimke uglavnom rade u promotivne svrhe, najčešće za korištenje na YouTubu i bez ikakvih ozbiljnih očekivanja vezanih uz prodaju, streaming ili prihod od samog YouTuba. Je li to moguće? Je li moguće živjeti od glazbe, bez ikakve ili tek mizerne monetizacije korištenja glazbe na streaming servisima i drugim digitalnim platformama? Ako želimo nešto promijeniti, važno je da i političari i javnost shvate da je glazba kulturni i kreativni proizvod, koji drugi koriste u svojem poslovanju i njegovu razvoju. Želi li se gospodarski razvoj i napredak, pa i u digitalnoj sferi, važno je pravedno regulirati tržište i glazbenicima osigurati naplatu korištenja njihova proizvoda, a kako b oni i dalje mogli stvarati.