Autorska i srodna prava

Autorsko pravo je pravo autora na njihovim djelima iz knji­žev­noga, znanstvenog i umjetničkog područja. S obzirom na sadržaj razlikujemo moralna, imovinska i druga prava autora.

Srodna prava su prava koja su bliska (odnosno srodna ili susjedna) autorskom pravu, pretpostavljaju već postojanje autorskog djela i imaju svoj poseban predmet zaštite.

Pravo proizvođača fonograma jedno je od ukupno šest srodnih prava koje definira i štiti Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZASPS) uz Pravo umjetnika izvođača, Pravo filmskih producenata (pravo proizvođača videograma), Pravo organizacija za radiodifuziju, Prava nakladnika na njihovim izdanjima i Pravo proizvođača baze podataka.

Autorsko pravo i srodna prava imaju karakter privatnih prava, što znači da štite individualne interese određenih subjekata koji su nositelji autorskog, odnosno srodnih prava.

Ova prava mogu se ostvarivati:

  – individualno
  – kolektivno

Kolektivno ostvarivanje prava

U slučaju korištenja velikog broja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava, koja nisu unaprijed određena (javne izvedbe, emitiranja i reemitiranja putem radija ili televizije ili drugog priopćavanja javnosti nescenskih glazbenih djela ili zvučno snimanje odnosno fiksiranje izvedbe na fonogram), ne postoji mogućnost da korisnik djela stupa u kontakt s autorima, odnosno subjektima zaštite srodnih prava pojedinačno i da sklapa pojedinačne autorske ugovore ili ugovore o npr. korištenju izvedbe za svako pojedino djelo. U takvom slučaju odgovarajući ugovor može se sklopiti na taj način da umjesto autora, odnosno nositelja srodnih prava ugovor sklapa udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Prema takvom ugovoru udruga daje autorizaciju (odobrenje) za korištenje svih djela koja zastupa (cijeli repertoar), raspodjeljuje ubrane naknade među nositeljima prava prema određenim pravilima raspodjele i obavlja kontrolu korištenja djela.

Nositelj prava može izričito u pisanom obliku obavijestiti udrugu da ne ostvaruje njegova prava, u suprotnom postoji presumpcija kolektivnog ostvarivanja prava, naravno ukoliko se radi o pravu koje se može kolektivno ostvarivati. (čl. 159. ZAPSP-a)

Kolektivno se obavezno ostvaruju sljedeća prava proizvođača fonograma:

  – pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i javno priopćavanje fonograma
  – pravo iznajmljivanja fonograma
  – pravo na naknadu za javnu posudbu fonograma
  – pravo na naknadu za reproduciranje fonograma za privatno ili drugo vlastito korištenje. (čl. 156., st. 3 ZAPSP-a)

Individualno ostvarivanje prava

Ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinačno korištenje autorskog djela (npr. izdavanje određenog književnog djela, prikazivanje ili radiodifuzijsko emitiranje određenog dramskog ili drugog scenskog djela), odnosno predmeta zaštite srodnih prava, prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika. Poslove opunomoćenog zastupnika može obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, te udruga za kolektivno ostvarivanje prava.

Korisnik

Pojam korisnika označava pravnu ili fizičku osobu kojoj je odgovarajuća udruga za kolektivno ostvarivanje prava na temelju zahtjeva odobrila korištenje predmeta zaštite na kojem postoje srodna prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti korištenja, npr. način, vrijeme tj. vremenski period korištenja, prostor, vrsta i površina objekta i sl. Udruga daje korisniku odobrenje za korištenje predmeta zaštite za ostvarivanje kojih je ovlaštena. Odobrenje mora sadržavati oznaku vrsta prava, oznaku načina, prostora i vremena korištenja, te također, ukoliko se radi o korištenju uz naknadu, i oznaku visine naknade za korištenje. (čl. 160. ZAPSP-a)

Neki od primjera korisnika su npr. radio i tv postaje, ugostiteljski objekti (kafići, restorani, hoteli), trgovine i sl.

*Sadržaj djelomično preuzet sa službenih stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) uz izričito odobrenje DZIV-a