Poštovani,
U 2021. godini svi smo se morali i dalje prilagođavati novoj stvarnosti uzrokovanoj pandemijom Covid 2019. Kao ZAPRAF, nastavili smo napredovati. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez Vaše stalne podrške i suradnje. Veselimo se novoj godini i novim izazovima!
U nastavku Vam dostavljamo samo neke od najvažnijih trenutaka našeg rada ove godine.
Srdačni pozdravi,
direktorica ZAPRAF-a
Maja Vidmar Klarić
Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima izglasan je u Hrvatskom saboru 1. listopada 2021. godine, a stupio je na snagu 22. listopada 2021. godine.
Njime su implementirane dvije direktive u hrvatski pravni poredak: Direktiva 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu te Direktiva 2019/789 o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa.
Zakon regulira širok spektar prava iz područja slikarstva, arhitekture, glazbe, književnosti, filma, znanosti, umjetnosti, baza podataka itd. Ono što je bio jedan od glavnih ciljeva Europske komisije prilikom iniciranja postupka donošenja spomenutih direktiva svakako je osiguravanje boljeg položaja nositelja prava prema velikim internetskim platformama poput Googlea ili YouTubea, što se ponajviše očituje u pravednijoj raspodjeli prihoda koje te platforme ostvaruju od korištenja autorskim pravom zaštićenih djela. Važno je napomenuti da smo u ovom dijelu postavljenih ciljeva direktiva vrlo kvalitetno izvršili domaću zadaću, no u slučaju pojedinih odredaba zakona, onih koje se prvenstveno tiču glazbene industrije, napravili smo puno koraka unatrag i uveli unikatna rješenja koja ostatak glazbenog svijeta ne poznaje.
Zakon sadrži nedostatke za koje smatramo da su u suprotnosti i s Ustavom Republike Hrvatske i s acquis communautaire zbog kojih su već početkom 2022. godine ZAPRAF i HDU podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti, te je izgledno i iniciranje postupka pred Europskom komisijom.
Zakonom je uvedeno jedinstveno problematično rješenje na razini EU koje zadire u privatne odnose između umjetnika izvođača i glazbenih izdavača, te posebno problematična odredba oko retroaktivnosti Zakona. Dodatno, Zakon je nedorečen u brojnim odredbama što ostavlja prostor za različita tumačenja.
ZAPRAF i HDU su uz pomoć europskih i svjetskih organizacija (IFPI-ja i IMPALE) osporavali i dovodili u pitanje sve problematične odredbe od samog početka procesa transpozicije i u svim verzijama Nacrta. U tom smislu poslano je više dopisa premijeru Plenkoviću, Ministarstvu kulture i medija, ministrici Obuljen Koržinek, Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo i glavnoj ravnateljici Kuterovac, zastupnicima u Hrvatskom saboru i zastupnicima u Europskom parlamentu, a s mnogima od njih su održani i sastanci. Tijekom cijelog postupka donošenja Zakona ZAPRAF i HDU bile su aktivne u informiranju svojih članova, medija i mjerodavnih institucija.
Po donošenju Zakona, ZAPRAF i HDU nastavile su provoditi aktivnosti s ciljem neutraliziranja štetnih odredbi Zakona i to sastavljanjem prijedloga ugovora usklađenih s novim Zakonom, održavanjem edukacija za proizvođače fonograma, održavanjem sastanaka s IFPI-jem, slanjem službenih upita prema DZIV-u i Ministarstvu kulture i medija itd.
Za više informacija o procesu donošenja zakona, kao i aktivnostima ZAPRAF-a posjetite stranicu Hrvatske diskografske udruge.
Između ZAPRAF-a (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava) i HRT-a (Hrvatska radiotelevizija) potpisan je novi sporazum kao nastavak uspješne dugogodišnje suradnje.
Ovim sporazumom, ZAPRAF je omogućio HRT-u preuzimanje videospotova iz ZAPRAF digitalne baze podataka, koji se trenutno nalaze u arhivi. Dodatno, HRT-u će biti na raspolaganju i svi novi videospotovi koji će biti uneseni od strane proizvođača fonograma, a koje će HRT preuzimati na jednostavan način unutar ZAPRAF baze. HRT se obvezao takva izdanja obraditi i prilagoditi sustavima televizijskog emitiranja, a hrvatsku glazbu emitirat će i promovirati u skladu sa Zakonom o HRT-u i ugovornim obvezama.
Slijedom navedenog, svim proizvođačima fonograma, nositeljima prava omogućen je unos vlastitih videospotova u ZAPRAF digitalnu bazu kako bi isti bili dostupni HRT-u na preuzimanje i korištenje u njihovim programima.
HRT se obvezao takva izdanja obraditi i prilagoditi sustavima televizijskog emitiranja, a hrvatsku glazbu emitirat će i promovirati u skladu sa Zakonom o HRT-u i ugovornim obvezama. Ciljevi ove suradnje uključuju povezivanje, usklađivanje i suradnju pri nabavi i osiguravanju dostupnosti arhive hrvatske glazbe odnosno glazbenih videospotova i recentnih glazbenih izdanja za sve programe i potrebe HRT-a te promoviranje glazbe u korist svih dionika glazbene industrije.
Podsjetimo, ZAPRAF i HRT su u 2017. godini već potpisali Sporazum o suradnji na području promicanja glazbene industrije kojim je na sličan način dogovorena isporuka fonograma (snimaka) koji se u praksi pokazao vrlo korisnim, kako za nositelje prava, tako i za HRT.
Ovaj nastavak suradnje odličan je pokazatelj kako nacionalni javni servis i glazbena industrija trebaju i mogu raditi na sve boljoj isporuci i dostupnosti glazbenog sadržaja, a sve u interesu svih dionika glazbene industrije.
U 2021. godini napravljena je još jedna velika nadogradnja ZAPRAF baze, za koju vjerujemo da će svim nositeljima prava dodatno pomoći u radu i pregledavanju fonograma u njihovom vlasništvu.
Novu ZAPRAF bazu tvore potpuno nove verzije programskog jezika i baze podataka. Posebnost nove baze je u povezanosti svih procesa, pa više nije potrebno raditi nekoliko odvojenih radnji. Korisnička interakcija je bitno poboljšana jer u novoj verziji ZAPRAF baze većinu radnji može inicirati sam korisnik.
Važno je naglasiti da nova verzija baze donosi standarde koji su usuglašeni sa svjetskim digitalnim glazbenim servisima. Drugim riječima, baza je u potpunosti usklađena sa DDEX standardom, svjetskim standardom o podacima koje bi svaki fonogram trebao imati. Proširena su polja i informacije o samim fonogramima dodatkom detaljnih podataka o nositeljima prava.
Također, napravljen je napredni sustav notifikacija i detaljna evidencija izvještaja o korištenju, a preuzimanje fonograma u mp3 i wav formatu omogućeno je s id3tag-om koji se automatski kreira iz meta podataka.
Osim toga, za sve nositelje prava pripremljen je i kratki priručnik za rad u bazi koji je dostupan direktno u bazi, a koji će se dodatno ažurirati sukladno novitetima baze.
Na redovnoj godišnjoj skupštini ZAPRAF-a koja je bila održana 8. lipnja 2021., izmijenjen je Pravilnik za rad u ZAPRAF digitalnoj bazi.
Dosadašnji tekst Pravilnika bio je iz 2015. godine, a usvojene izmjene idu u smjeru ažuriranja i preciziranja odredbi, poboljšanja i ujednačavanja terminologije, predviđeni su pooštreni uvjeti za prijavu fonograma i sl.
Pravilnik za rad u ZAPRAF bazi, kao i ostali interni akti koji se odnose na poslovanje ZAPRAF-a, dostupan je na službenoj Internet stranici ZAPRAF-a.
Stručna služba ZAPRAF-a kao i svake godine je u lipnju 2021. završila obradu za reparticijsku 2020. godinu, te slijedom toga proizvođačima fonograma isplatila pripadajuće naknade.
Prošle godine proizvođači fonograma su u online aplikaciji ZAPRAF-a prijavili ukupno 336 albuma i 1008 singla. Ove brojke pokazuju kako je glazbena industrija sa svim kreativcima itekako aktivna što nas kao organizaciju koja štiti prava proizvođača fonograma izuzetno veseli.
Po već dobro uspostavljenom modelu, raspodjela naknada obuhvaćala je sve korištene snimke. Tako je naša informatička služba obradila gotovo 17 milijuna emitiranja snimaka, a ukupan broj jedinstvenih korištenih snimaka u 2020. godini iznosi 330 002. Najemitiranija domaća snimka bila je pjesma Massima – „Mali krug velikih ljudi“ 11.583 emitiranja, dok je najemitiranija inozemna snimka „Blinding Lights“ – The Weeknd s 9.937 izvođenja.
Prestanak rada ugostiteljskih objekata, hotela, niza uslužnih i trgovačkih radnji značilo je da će se naplata glazbenih licenci tijekom perioda izvanrednog stanja svoditi na vrlo niske iznose, što se odrazilo i na ukupno prikupljene naknade u 2020. godini. Slijedom navedenog, u ukupnim prihodima bilježimo pad od cca 17% (nešto više od 6,5 milijuna kuna).
Nažalost, zbog ukupnog pada prihoda, naknada su za 2020. godinu isplaćene u manjim iznosima nego što je to bilo u proteklom razdoblju. Međutim, vjerujemo i nadamo se da će se sustav kolektivne zaštite autorskog i srodnih prava ubrzano oporavljati, te da ćemo se već sljedeće godine vratiti na rast ukupnih prihoda.
Kontinuirano raste i broj proizvođača fonograma kojima isplaćujemo naknadu, a ZAPRAF-ova baza snimaka trenutno broji preko 175 545 tisuća domaćih snimaka i preko 10,2 milijuna stranih snimaka. Upravo navedena činjenica razlog je stalnog ulaganja naše informatičke službe u najnovija tehnička rješenja, a kao potvrda dobrog rada svakako je uključivanje iste u uži izbor za projekte Svjetske diskografske organizacije (IFPI).