Povodom otvorenog javnog savjetovanja o prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koje traje do 17. svibnja, održana je javna panel rasprava na temu „Što nam donosi prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima? Hoće li napokon doći do razvoja digitalnog tržišta u Hrvatskoj?” Raspravi su se priključili brojni dionici hrvatske glazbene industrije i poznati domaći glazbenici, a sudionici su raspravili i o prijedlogu izvođačkih organizacija da se naknada za izvođače ostvaruje isključivo preko njih.

 

Danas, 5. svibnja, održana je online panel rasprava na temu „Što nam donosi prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima? Hoće li napokon doći do razvoja digitalnog tržišta u Hrvatskoj?”  Riječ je o Zakonu koji će implementirati Direktivu o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, a koju je Europski parlament u ožujku 2019. usvojio nakon više mjeseci lobiranja i podrške od strane brojnih kreativaca i medija te je time okončan zakonodavni postupak koji je započeo još 2016. godine.

Nova regulativa neće cenzurirati Internet, kako su brojni korisnici strahovali, već će se pravednije vrednovati rad autora, izvođača i diskografskih kuća u odnosu na platforme koje koriste njihov sadržaj.

Kako bi se to moglo odraziti na njihove aktivnosti i što od prijedloga novog Zakona očekuju raspravili su  poznata hrvatska kantautorica Mia Dimšić, i cijenjeni producent, izdavač i izvođač, Branimir Mihaljević te Želimir Babogredac (Croatia Records), Branko Komljenović (Menart), Silvije Varga (Dancing Bear) i Dario Draštata (Dallas Records). Panel raspravu moderirala je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava.

Sudionici su se dotakli brojnih tema i načina na koji bi novi Zakon mogao donijeti promjene u glazbenu industriju poput pitanja pravednije raspodjele naknada velikih internetskih platformi kao što su Google odnosno YouTube, Facebook itd. prema sudionicima kreativne, kulturne i medijske industrije.

Mia Dimšić, kao autorica i glazbenica, osvrnula se na cjelokupan proces donošenja nove regulative i dala svoja očekivanja za budućnost: „Kad donosimo novi Zakon čije ćemo konkretne rezultate vidjeti kroz par godina, drago mi je što se izvođače pita za mišljenje. Nadam se da sve ovo neće ostati samo na riječima, da ćemo se zajedničkim snagama truditi da kreativci budu adekvatno nagrađeni i da sve bude transparentno. Da svi zajedno radimo na tome. Mislim da ovaj prijedlog Zakona ide u tom smjeru i zadovoljna sam što se o tome priča.“

 

Želimir Babogredac, direktor Croatia Recordsa i predsjednik Hrvatske diskografske udruge podijelio je glavne ciljeve koje zastupaju članovi HDU-a te što je važno postići novim Zakonom: „Mi kao glavni investitori u glazbi želimo redefinirati sve odnose, poredati ih na još kvalitetniji način.  Tradicija diskografije je skoro 100 godina na ovim prostorima i daje neku obavezu da se ponašamo kvalitetno i prema prošlosti i prema budućnosti. Tehnološki napredak je preokrenuo cijeli model poslovanja. To je velika šansa za sve mlade glazbenike, to je velika šansa za sve nas koji stojimo iza toga i mislim da je dolazak digitalnih servisa u Hrvatsku prekretnica.“

 

Direktor Dancing Beara, Silvije Varga, komentirao je značaj diskografa i njegov odnos s izvođačem: „Diskograf je taj koji pokreće proces i surađuje s izvođačem, preko 95% objavljenih snimaka su objavljene preko diskografa. Ako je netko dobar, ako je netko popularan, ako ostvaruje prihode od koncerata – treba nekog da mu u tome pomogne. Upravo je diskograf je taj koji pomaže izvođaču u velikom segmentu posla.“

 

Na to se nadovezala Mia Dimšić koja je rekla: „Ne bih voljela da sam se morala sama uhvatiti u koštac sa svime što me čekalo od glazbe, stvarno mi je drago što sam imala diskografsku kuću iza sebe od početka, mislim da je to odigralo veliku ulogu.“

 

Unutar  glazbenog sektora ne slažu se svi s prijedlogom novog Zakona. Naime, kako imamo prilike vidjeti na portalu gdje se odvija javno savjetovanje o novom Zakonu, kolege iz HUZIP-a, HUOKU-a i HGU-a smatraju da bi se izvođačka prava na internetu trebala ostvarivati isključivo preko HUZIP-a kao kolektivne organizacije. Dario Draštata, direktor Dallas Recordsa i predsjednik RUNDE, Regionalnog udruženja nezavisnih diskografa, komentirao je taj prijedlog: „Takvo bi uređenje značajno ograničilo pravo slobodnog sklapanja ugovora između izvođača i diskografa, koje funkcionira svugdje u svijetu pa tako i kod nas. To bi u mnogočemu unazadilo poziciju izvođača jer bi jedna kolektivna organizacija uzela svoj komadić kolača za usluge. Direktiva ne smije biti iskorištena na način da se zloupotrijebi za implementiranje novih prava ili da se na bilo koji način postojeći odnosi ugroze.“ 

 

Branko Komljenović, direktor Menarta i potpredsjednik Hrvatske diskografske udruge, dodao je: „Svi su digitalni servisi za izvođače, ali uz jedan sustav koji je vezan za diskografe i izvođače jer je uvriježeno pravilo da je diskograf taj koji stavlja djelo na raspolaganje javnosti, a nije u interesu narušavati i mijenjati taj poslovni model. Mi, diskografi, cijenimo povjerenje izvođača koje su nam ukazali i želimo ga i opravdati u budućnosti time da radimo na povećanju prihoda, a ne da radimo na tome da se razbija digitalna distribucija.“

 

A što je diskografija u digitalnom dobu pojasnio je i Branimir Mihaljević: „Nekada, kada bih htio poslušati album Mije Dimšić, kupio bih njen CD. Danas više ne moram kupovati njen CD, nego je mogu pustiti na nekom servisu na zahtjev. To je diskografski ugovor. Ono što želim slušati doma, preko streaming servisa je nešto što je čisti diskografski ugovor. To je tako u cijeloj Europi i cijelom svijetu. Nama su danas postavljeni svjetski standardi, mladi ljudi žele dobar zvuk, a to sve iziskuje ulaganje. Ako diskograf to podrži, ako okupi ekipu za snimanje i ako sve to isfinancira, ima pravo na povrat tog novca.“

 

Rasprava je završila izjavom Maje Vidmar Klarić: „Izuzetno je važno za sve nositelje prava, dakle za autore, izvođače, proizvođače fonograma dobiti kvalitetan zakon, zakon koji će na ispravan način biti usklađen sa donesenom Direktivom, zakon koji će svim dionicima glazbene industrije donijeti veće naknade od digitalnih servisa, kao i transparentnije podatke. Zakon koji će svojim normama stvoriti jedno pozitivno okruženje za dolazak i ostalih digitalnih servisa te konačno razvoj digitalnog glazbenog tržišta u Hrvatskoj. Suvišno je govoriti koliko su autori bitni, koliko su svi izvođači bitni, kao i proizvođači fonograma te kako bez zajedničke suradnje sigurno nema napretka. Pozivam vas sve da i dalje stvarate, da i dalje ulažete u autore i izvođače, kao i da i dalje budno pratite donošenje novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a u interesu cjelokupne glazbene industrije u Hrvatskoj, pa i šire.“

 

Jasno je da je nacrt prijedloga novog Zakona iznimno praćen u javnosti jer je panel rasprava privukla brojne gledatelje i mnoštvo upita. Javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona i dalje je u tijeku te traje do 17. svibnja. Više o Nacrtu prijedloga Zakona možete pronaći na specijaliziranim stranicama Hrvatske diskografske udruge, na poveznici: UKLJUČI SE – SAZNAJ O SVOJIM DIGITALNIM PRAVIMA