U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti održan je dvodnevni Summit kreativnih i kulturnih industrija (KKI) koji je kao dio Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija podržao i Zapraf.

Ovom prilikom prezentirani su rezultati Nacionalne studije mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija Ekonomskog Instituta u Zagrebu prema kojoj su se upravo kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj pokazale otpornijima na recesiju od ostatka gospodarstva.

Studijom je obuhvaćeno 45 djelatnosti koje su prepoznate kao ključne sastavnice na osnovi pregleda metodologija i obuhvata u vodećim europskim gospodarstvima te konzultativnog pristupa s predstavnicima HKKKKI-a. Postavljanjem definicije i obuhvata kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, one postaju prepoznatljiv sektor, a njihov ekonomski doprinos hrvatskome gospodarstvu mjerljiv.

Udio bruto dodane vrijednosti koju ostvaruju tvrtke kreativnih i kulturnih industrija u hrvatskome gospodarstvu povećala se s 3,2% u 2009. na 3,5% u 2013. godini. Pritom najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju pod-sektori: arhitektura, računalni programi (osobito izvozno usmjerena proizvodnja računalnih igara), igre i novi mediji, oglašavanje, muzeji, knjižnice i baština, film i fotografija.

Nadalje, podaci ukazuju da postoji značajan prostor za ekspanziju sektora i dinamiziranje aktivnosti, a time i za povećanje zaposlenosti. U kreativnim industrijama izražen je poduzetnički i upravljački potencijal kreativnih profesionalaca koji su nositelji aktivnosti u sektoru. Unatoč percepciji prema kojoj je ovaj sektor ovisan o javnom financiranju, podaci o porastu broja poduzeća govore o prepoznatom ekonomskom potencijalu ovog sektora među poduzetničkom populacijom. Sektor može biti predvodnik jačanja „kulture stvaranja“ i „kreativne ekonomije“ u hrvatskome gospodarstvu,  kao i nositelj inovacija te sudjelovati u inovacijskim i razvojnim procesima ostalih sektora i modernizaciji hrvatske gospodarske strukture.