Globalna prodaja glazbe raste sedmu godinu zaredom u svim regijama svijeta i na svakom od deset najvećih svjetskih tržišta. Rast od 18.5% u odnosu na prethodnu godinu najveći je koji je ikada zabilježio IFPI. Porast prihoda od streaminga s pretplatom porastao je 21.9% koji su iznosili 12.3 milijardi dolara. Dodatni zamah rastu prihoda omogućio je i snažan rast prodaje fizičkih izdanja – što se zbilo prvi puta u posljednja dva desetljeća – ali i rast prihoda od prava na izvođenje.
Ukupni prihodi od glazbenog streaminga, koji uključuju plaćenu pretplatu i oglasimo podržano slušanje glazbe na digitalnim servisima, porastao je za 24.3% i dosegnuo 16.9 milijardi dolara odnosno 65% ukupnih prihoda od snimljene glazbe na globalnoj razini. Porast od fizičkih formata iznosi 16.1% , a prava na izvedbu (mala diskografska prava) porasla su za 4%. Porast prodaje CD-a ostvario se prvi puta u ovom stoljeću, a potražnja za izdanjima na vinilu porastao je za 51%. Prihodi od izvođenja predstavljaju 9.4% ukupnih prihoda.
Diskografske kuće kontinuirano rade na tome da se rezultati kontinuiranog rasta potaknu u širem glazbenom ekosustavu. Svjetska diskografska federacija ističe kako lokalni diskografski timovi sa svojim poznavanjem struke ulažu u lokalne umjetnike i različite žanrove podupirući njihov razvoj. Na tržištima s visokim potencijalom rasta širom Azije, Latinske Amerike i Afrike – kao i na zrelijim tržištima poput Europe i Sjeverne Amerike – diskografske kuće omogućuju dodatno snaženje i poticanje kontinuiranog napretka izrazito živopisnih i raznolikih ekosustava na lokalnim razinama, ističe se.
Komentirajući Global Music Report 2022, Frances Moore, izvršna direktorica Svjetske diskografske federacije, je podvukla: ‘Širom svijeta diskografske kuće sudjeluju na vrlo lokalnoj razini kako bi podržale različite glazbene kulture i doprinijele razvoju glazbenih ekosustava u nastajanju. To čine zagovarajući lokalnu glazbu i stvarajući prilike da ta lokalna glazba dosegne globalnu publiku. Kako sve više svjetskih tržišta sazrijeva, ona se pridružuju ostalima i na taj način doprinose bogatom, međusobno povezanom globalnom svijetu glazbe.‘
‘Slijedom toga‘, objasnila je Frances Moore ‘današnje glazbeno tržište najkonkurentnije je otkada pamtimo. Obožavatelji uživaju u glazbi više nego ikada i to na mnogo različitih i novih načina. Sve to stvara izrazito velike mogućnosti umjetnicima. Oni koji se odluče za partnerstvo s diskografskom kućom, čine to kako bi imali koristi od podrške koju pružaju agilni, izrazito odgovorni globalnih timovi stručnjaka. Glazbeni eksperti im se posvećuju u pomoći za postizanjem kreativnog i komercijalnog uspjeha, kao i izgradnji dugoročne karijere.‘
Predstavljajući Izvještaj, Frances Moore je rekla kako glazba ima jedinstvenu moć povezivanja ističući nove mogućnosti: ‘Kako se tehnologije i online okruženje nastavljaju razvijati i širiti, tako se povećavaju i kreativne prilike za dijeljenje glazbenih iskustava – od metaverzuma do sadržaja u video igrama. Diskografske kuće su stoga uložile u ljude i tehnologije kako bi pružile nova, izrazito interaktivna iskustva i pritom evoluirale načine na koje umjetnici mogu uspostaviti veze sa svojim fanovima.‘
Kontinuirani porast prihoda od snimljene glazbe znači da se industrija u apsolutnim prihodima, izraženima u američkim dolarima, popela iznad rekordne razine iz 1999. godine, kada je IFPI počeo izvještavati o globalnoj prodaji glazbe i kada je glazbena industrija vrijedila 24.1 milijardu dolara, prenosi Billboard. Piratiziranje glazbe i pad fizičke prodaje su 2004. godine doveli do pada vrijednosti tržišta na 14 milijardi dolara, podsjeća se.
Porast pretplatnika na streaming servisima iznosi 80 milijuna i sada postoji 523 milijuna korisnika koji plaćaju servise za glazbeni streaming u odnosu na 443 milijuna koliko ih je bilo u 2020. godini. Svjetska diskografska federacija navodi kako je streaming vodeći format prihoda i da je prihod od snimljene glazbe porastao u svakoj svjetskoj regiji tijekom 2021. godine.
Prihodi u Europi, drugoj najvećoj svjetskoj regiji po prihodima od snimljene glazbe, porasli su za 15.4%. Radi se o naglom porastu u odnosu prethodnu godinu, kada je stopa rasta iznosila 3.2%. Sva najveća tržišta u regiji zabilježila su dvoznamenkasti postotni rast: Velika Britanija (+13.2%), Njemačka (+12.6%) i Francuska (+11.8%).
Kada govorimo o posebnostima svjetskih regija, regija Sjedinjenih Država i Kanade nadmašila je stopu globalnog rasta s porastom od 22%. Samo tržište Sjedinjenih Država poraslo je za 22.%, a kanadski prihodi od snimljene glazbe porasli su za 12.6%. Azija je porasla za 16.1%, a najveće tržite je Japan s porastom od 9.3%. Sljedeći trendove, Azija je imala značajan udio u prihodima od prodaje fizičkih formata i on iznosi 49.6%.
Bliski Istok i Sjeverna Afrika su prvi puta izdvojeni kao zasebna regija unutar Global Music Reporta, a doživjeli su najveću stopu regionalnog rasta u svijetu, a on iznosi 35%. Osobito snažan pokretač rasta bio je glazbeni streaming koji ima 95.3% udjela na tržištu. Pod saharska Afrika, također prvi puta izdvojena u godišnjem izvještaju, zabilježila je rast prihoda, uglavnom potaknutom streamingom, a on iznosi 9.6%. U ovoj regiji je posebno snažan rast prihoda od streamanja glazbe potpomognutom oglasima, a taj rast iznosi 56.4%.
Latinska Amerika ima jedan od najvećih udjela streaminga za bilo koju regiju (85.9% tržišta), a stopa rasta je jedna od najvećih u svijetu i iznosi 31.2%. Australazija je zabilježila rast od 4.1%, a Australija (+3.4%) je ostala među 10 najboljih tržišta na svijetu. Novi Zeland je zabilježio rast prihoda od streaminga što je dovelo do rasta ukupnog tržišta od 8.2%.
Deset najvećih svjetskih tržišta redom čine: Sjedinjene Države, Japan, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Kina, Južna Koreja, Kanada, Australija i Italija.
‘Rast prihoda zabilježen je u svim segmentima glazbenog poslovanja sa snimljenom glazbom i u Hrvatskoj‘, poručuju iz Hrvatske diskografske udruge i ističu kako je izrazito povećanje interesa za glazbeni streaming, ali i prodaju glazbenih izdanja na vinilu. ‘Na taj način je i naša zemlja posve usklađena s trendovima globalnog glazbenog poslovanja, a naši diskografi time pomažu širenju optimizma u kompletan glazbeni ekosustav u Hrvatskoj i svijetu. Stručnjaci u domaćim diskografskim kućama predani su u nastojanju da pomognu potaknuti uspjehe domaćih izvođača i drugih sudionika industrije i na globalnoj razini‘, ističe HDU povodom predstavljanja Global Music Reporta koji je objavila Svjetska diskografska federacija.
Frances Moore je na konferenciji za medije istaknula kako je zabilježen porast na svakom od pojedinačnih lokalnih tržišta uključenih u izvještaj. Među njima se nalazi i hrvatsko tržište snimljene glazbe.
O IFPI-u
IFPI je glas glazbene industrije širom svijeta, predstavljajući preko 8000 članova – diskografskih kuća širom svijeta. Radimo na promicanju vrijednosti snimljene glazbe, zalažemo se za prava diskografa i širenje komercijalne upotrebe snimljene glazbe širom svijeta.
Za daljnje informacije kontaktirajte:
press@ifpi.org | +44 (0) 20 7878 7979
O Hrvatskoj diskografskoj udruzi
Hrvatska diskografska udruga – HDU IFPI Croatia osnovana je s ciljem i zadaćom zastupanja i promicanja interesa hrvatske diskografske industrije, odnosno glazbene djelatnosti uopće, unapređivanja i promicanja zakonodavne djelatnosti na području autorskih i srodnih prava, kao i na drugim pravnim područjima koja izravno ili neizravno utječu na djelatnost diskografa ili njihovu djelatnost reguliraju.
Za daljnje informacije kontaktirajte:
hdu@hdu.hr | +385 1 3668 194